Gastroenterologija

Gastroskopija je test koji omogućava liječniku pregled vašeg jednjaka, želuca i prvog dijela tankog crijeva (dvanaesnika). Ispitivanje se obavlja pomoću uskog, fleksibilnog, cijevolikog instrumenta poput teleskopa kojeg nazivamo endoskop. Endoskop se stavlja kroz usta, prolazi jednjak do želuca. Test se može nazvati i endoskopija ili EGD (ezofago-gastro-duodenoskopija). Pretraga ukllučuje i test na želučanu bakteriju Helicobacter Pylori.

Gastroskopiju trebate kada imate tegobe kao što su probavne smetnje, bolovi u gornjem trbuhu, otežano gutanje, gubitak tjelesne težine, povraćanje i krvarenje te kod razvoja sideropenične anemije (slabokrvnost uslijed manjka željeza).

Na dan pregleda potrebno je doći natašte, odnosno ništa ne jesti, ne piti te ne pušiti!

Prije pretrage, grlo će Vam pošpricati lokalnim anestetikom kako bi se smanjio osjet i refleks povraćanja koji se može javiti prilikom prolaska endoskopa kroz grlo. Gastroskopija se obavlja dok ležite na boku. Nakon postavljanja usnika (mala tubica koju morate zagristi i držati zubima), liječnik će kroz njega pažljivo uvesti endoskop u usta. Zamolit će Vas da progutate kako bi endoskop lakše prošao do jednjaka i želuca. Tijekom pretrage možete normalno disati. Kada se endoskopom uđe u želudac, obično se upuše malo zraka kroz cijev kako bi se želudac napuhnuo, a stjenke izravnale te sluznica želuca što bolje vidjela. U tom trenutku možete osjetiti kratku mučninu. Sićušna kamera na vrhu endoskopa šalje sliku unutrašnjosti Vašeg želuca na ekran kojeg gleda liječnik i tako pregledava Vaš jednjak, želudac i tanko crijevo. U slučaju potrebe, liječnik će uzeti uzorak tkiva želuca (bioptat) za patohistološku analizu i/ili ukloniti polipe. To se obavlja sitnim instrumentima koji ulaze kroz endoskop i uglavnom je bezbolno i brzo. Kad je pregled gotov, endoskop se vadi van brzo i jednostavno. Rezultati određivanja su gotovi isti dan. Tijekom pretrage potrebno je pažljivo slušati savjete liječnika i medicinske sestre kako bi zahvat bio što manje neugodan. Nalaz ćete dobiti nakon završetka pretrage. Ako je učinjena biopsija, nalaz tj. patohistološku dijagnozu (PHD) ćete dobiti nekoliko dana kasnije.

Kolonoskopija je sigurna i učinkovita metoda za vizualno ispitivanje sluznice crijeva pomoću dugog, fleksibilnog, cjevastog instrumenta (kolonoskopa) koji na vrhu ima malu kameru. Koristi se za dijagnosticiranje problema debelog crijeva i rektuma te za obavljanje biopsija i uklanjanje polipa debelog crijeva. Kolonoskopijom je sada moguće otkriti i ukloniti većinu polipa bez abdominalne operacije. Kolonoskopija je točnija od irigografije debelog crijeva za otkrivanje polipa ili ranog karcinoma debelog crijeva. Često se pronađeni polipi mogu odmah i ukloniti, a pravovremenim uklanjanjem polipa u crijevu sprečavamo razvoj karcinoma. Većina kolonoskopija se izvodi ambulantno uz minimalnu nelagodu, obično bez sedacije. Prednosti kolonoskopije bez sedacije su izbjegavanje mogućih komplikacija (presediranost, aspiracija, bronhospazam), a i skraćuje se vrijeme pregleda.

Kolonoskopiju trebate kada imate zatvor ili proljev nepoznatog uzroka ili krvarenje, a što ukazuje na moguće probleme debelog crijeva ili rektuma, za provjeru neobjašnjivih bolova u trbuhu te kada postoji gastrointestinalno krvarenje (pozitivan nalaz krvi u stolici – okultno krvarenje). Pretragu trebate i ako bolujete od kronične upalne bolesti crijeva (kolitis), ako je potrebno otklanjanje polipa, zaustavljanje krvarenja, odstranjivanje stranih tijela te za praćenje bolesnika s anamnezom polipa ili raka debelog crijeva. Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog crijeva zauzima drugo mjesto po učestalosti kod ukupne populacije. Zbog toga je preporuka Svjetskog gastroenterološkog društva da je kolonoskopija potrebna svakoj osobi iznad 50 godina starosti, bez obzira na simptome, a osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju bi trebale učiniti najkasnije s 40 godina starosti.

Prije samog pregleda odjenut ćete gaće za jednokratnu uporabu s otvorom u području završnog dijela debelog crijeva. Pregled se radi u ležećem položaju na lijevom boku s koljenima lagano primaknutima bradi. Liječnik započinje pregled stavljajući oko izlaza debelog crijeva gel koji je lokalni anestetik. Nakon toga napravi pregled anusa i završnog debelog crijeva prstom (digitorektalni pregled), a zatim stavi vrh kolonoskopa u završni dio debelog crijeva. Zatim, upuhujući zrak pomiče savitljivu cijev kroz crijevo prema početnom dijelu debelog crijeva (cekum). Nakon što se pregleda i ovaj dio crijeva, kolonoskop se polako izvlači. Liječnik može zatražiti da se tijekom pregleda okrenete na leđa ili na desni bok kako bi lakše napredovao kroz crijevo. Također može zatražiti od Vas ili od medicinske sestre da rukom pritisne određena mjesta na trbuhu kako bi se ograničilo izvijanje kolonoskopa. Nalaz ćete dobiti nakon završetka pretrage. Ako je učinjena biopsija, nalaz tj. patohistološku dijagnozu (PHD) ćete dobiti nekoliko dana kasnije. Možete osjećati napuhnutost par sati nakon pregleda uz puštanje plinova pri čemu se prazni zrak koji je upuhnut u crijeva tijekom pretrage. Možete primijetiti i malo krvi s prvom stolicom. Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi iskusan liječnik i većina ljudi nema nikakvih problema nakon pretrage.